Tržište i konkursi

„POLJOPRIVREDA BUDUĆNOSTI MORA BITI PAMETNA, ODRŽIVA I ZASNOVANA NA ZNANJU!“

Veliki evropski projekat SAGITA koji se realizuje kroz Interreg IPA program prekogranične saradnje Mađarska–Srbija, usmeren je na razvoj savremene i održive poljoprivrede kroz edukaciju, inovacije i primenu novih tehnologija. O ciljevima projekta, izazovima savremenog agrara i značaju edukacije za budućnost ruralnih područja razgovarali smo sa dr Laslom Lenđelom, menadžerom projekta.

Projekat SAGITA privukao je veliku pažnju javnosti. Po čemu je on specifičan i koji je njegov osnovni cilj?

SAGITA znači Smart Agro Innovation and Training Action, odnosno pametne agro-inovacije i obuka. Naš osnovni cilj jeste da kroz edukaciju i praktične programe pokažemo kako nove tehnologije mogu da se primene u poljoprivredi i kako da pomognu proizvođačima da odgovore na izazove današnjice. Dva su izazova ključna. Prvi su klimatske promene, a drugi ubrzana digitalizacija koja sve više ulazi u agrar. Danas govorimo o senzorima, veštačkoj inteligenciji, digitalnim sistemima za praćenje proizvodnje i brojnim novim tehnologijama koje veoma brzo menjaju način rada u poljoprivredi. Tradicionalna poljoprivreda, zasnovana samo na starim navikama i iskustvu, jednostavno više ne može dovoljno brzo da prati te promene. Zato je potrebno da ljudima približimo nova znanja i konkretna rešenja.

Šta konkretno SAGITA donosi poljoprivrednicima?

Projekat je usmeren na dve velike oblasti. Prva je digitalizacija poljoprivrede i primena savremenih tehnologija, a druga održivost i ekologija, odnosno očuvanje zemljišta, vode, biodiverziteta i prirodnih resursa. Želimo da pokažemo koje metode mogu da pomognu proizvođačima da rade efikasnije,
ali i odgovornije prema životnoj sredini.

Poseban akcenat stavljen je na edukaciju?

Da, edukacija je suština projekta. Formiraćemo mobilne trening centre smeštene u specijalno opremljenim kontejnerima. U njima će se organizovati kratke obuke za odrasle, u trajanju od jednog do nekoliko dana, ali i ozbiljniji, akreditovani programi koji će trajati više meseci.Naš cilj nije samo teorija. Želimo da ljudima praktično pokažemo šta funkcioniše, šta ne funkcioniše i kakve posledice određene metode imaju u praksi.

U kojoj fazi realizacije je projekat trenutno?

Trenutno smo u fazi javnih nabavki tehničke opreme i pripreme trening centara. Nabavlja se oprema koja će služiti za prezentacije, merenja i istraživanja, od analize zemljišta, vode i vazduha do praćenja promena
izazvanih klimatskim promenama.Ljudi moraju da vide konkretne podatke i rezultate. Tek kada nešto izmerite i pokažete u praksi, moguće je razumeti koliko su određene metode važne.

Ko učestvuje u projektu SAGITA?

Projekat okuplja veliki broj partnera iz Srbije i Mađarske, obrazovne institucije, centre za obuku, lokalne samouprave i kompanije koje se bave savremenom poljoprivrednom tehnologijom.Uključene su i organizacije koje već primenjuju dobre primere održive i ekološke prakse, jer želimo da pokažemo konkretne modele koji već daju rezultate.

Šta za Vas predstavlja najveći izazov kao menadžera ovog velikog evropskog projekta?

Najvažnije je da ono što radimo bude stvarno korisno i primenljivo. Danas se mnogo govori o klimatskim promenama i digitalizaciji, ali naš cilj nije samo da pričamo o problemima, već da dođemo do konkretnih rezultata. Želimo da ljudi koji budu pratili naše programe zaista nauče nešto novo, da prepoznaju
šta može da se primeni u njihovoj proizvodnji i da stečeno znanje koriste upraksi.

Koliko je važno očuvati poljoprivredu u savremenim uslovima?

Poljoprivreda nije samo jedna grana privrede. Ona je deo identiteta naših ruralnih područja, naše istorije, običaja, hrane i turizma.To je živ sistem koji mora da se prilagođava vremenu u kojem nastaje hrana budućnosti. Zato su znanje, inovacije i dobra praksa danas ključni resursi. Upravo iz tog razloga SAGITA s pravom zauzima mesto među najznačajnijim regionalnim evropskim projektima koji spajaju inovacije, obrazovanje i održivi razvoj u misiji stvaranja otpornije i savremenije poljoprivrede.

Ovaj dokument je izrađen uz finansijsku podršku Evropske unije kroz program Interreg VI-A IPA Mađarska-Srbija. Sadržaj ovog dokumenta je isključivo odgovornost Fonda za evropske poslove i razvoj APV i ne odražava zvanično mišljenje Evropske unije i/ili Upravljačkog tela.

Back to top button