Štete od vremenskih nepogoda velike – najviše stradali povrtarski usevi!
Ako se osvrnemo na period koji je iza nas, karakteristično je to, da nas je obeležilo jako nestabilno vreme, sa čestim temperaturnim oscilacijama, vremenskim nepogodama, kišom i suncem koje su se smenjivale, ali ni oluje i krupan grad nisu zaostajale.
Sumirajući nastale štete u proteklom periodu, izvukli smo zaključke da su se ratarske kulture donekle izvukle. Oštećenja koja su primećena u usevima kukuruza su na nekim mestima rezultovala tragičnim ishodom i stoprocentnom štetom, ali su neki usevi takođe prošli bez velike štete, tako da neće biti velikog uticaja na celokupan prinos na kraju sezone.
Što se tiče useva pšenice, vremenske nepogode je preduhitrila žetva i vredni poljoprivrednici koji su koliko toliko uspeli da požanju svoje useve i izvuku zaslužujuće prinose. Na ostalim ratarskim kulturama nije bilo značajnijih šteta.
Ako se osvrnemo na voćarstvo, uzmemo u obzir višnju, kako najaktuelniju voćnu vrstu u proteklom periodu, slabu tržišnu cenu dokusurile se nastale štete od grada. Na pojedinim mestima, gde su voćnjaci bili u izuzetnom stanju pred sezonu, nepogodni vremenski uslovi smanjili su prinose čak i do 30%. Na svu ovu muku sa cenom i plasmanom, grad je dokusurio stanje.
Šta se događa sa povrtaskim usevima i nadolazećim tržišnim mukama koje muče povrtare godinama unazad?
Povrtarski usevi u zaštićenom prostoru nisu pretrpeli skoro pa nikakve štete, osim te cene, koju opet, uporno napominjemo. Svakako da je mogla biti veća.
Ono što je zastrašujuće, jeste sama pomisao na povrtarske useve na otvorenom polju, koji su ostavljeni na milost i nemilost – nebu! Izuzetno velika oštećenja nastala usled grada, samo su okidač za razvoj bolesti i napad štetočina, koje je sve teže suzbiti iz sezone u sezonu.
Vremenske uslove ne možemo da regulišemo – to je sigurno! Ono što možemo da uradimo, a što je u našoj moći, jeste da se više utiče na aktivnost protivgradnih sistema, u svakoj opštini Srbije ponaosob. To kažemo iz razloga zbog toga što su možda novonastale štete odgovornost nečije nepažnje i nemara, a svakako nesvesno doprinose kolektivnoj šteti!
Miloš Stojanović