Mladi u agraru

Zlatna polja: Od sveže ubranih sirovina do hotelskih lanaca u Evropi!

Trend migracija iz sela u gradove je sve prisutniji u našem regionu. Mladi odlaze a starijem stanovništvu nema ko da pruži pomoć, pa su nam tako sela sve više pusta, a njive zakorovljene i neobrađene. Upravo zbog toga imamo potrebu da predstavimo inspirativne primere koji su poput ovog koji ćete imati priliku da pročitate u nastavku teksta, jer su prava retkost.

Stefan Filipović je sa nama podelio svoju priču, od obrazovanja do rada u inostranstvu i ljubavi prema zemlji i selu. Iskreno se nadamo da će ova priča biti inspiracija mnogim mladim ljudima, da makar nešto pokrenu i ožive zapostavljeno selo.

Da li ste u Vašem primarnom poslu imali dodirnih tačaka sa poljoprivredom?

Imao sam privilegiju da mi djetinjstvo bude prožeto, i gradom, i selom. Rođen sam u Banja Luci, a jedan značajan dio djetinjstva proveo sam na Kosovu Polju. Sjećanja sa Kosova Polja, kao sabirnog centra emocija moje porodice, naizgled beskrajnih livada ukrašenih bogatom istorijom i punoće ukusa domaćih proizvoda sa naših njiva, duboko su urezana u opredjeljenje želja i potreba moje današnjice. Sa znanjem i diplomom iz oblasti međunarodnih odnosa, od mene se vjerovatno nije očekivala poljoprivredna priča, ali tu priču je bilo lako zavoliti i prisvojiti. Nakon toga došao je dio učenja o njoj. E, to je već, kako naš narod kaže „drugi par opanaka“, jer treba kontinuirano usvajati jako mnogo novih znanja od stručnjaka, knjiga i sa interneta. To je jedan divan proces za koji ne želim da prestane u mom životu. – kaže Stefan za Poljoprivredne novosti

U vremenu kada imamo trend negativnih migracija sa sela u gradove, Vi ste započeli proizvodnju i predstavljate istu na najbolji mogući način? Gde ste pronašli inspiraciju za tako nešto?

Na selu sam prvenstveno potražio onaj u gradu vremenom izgubljeni mir. Imao sam sreću da u toj potrazi sretnem dobre mlade ljude sa sličnim potrebama, iz čega se ubrzo izrodila i želja da taj mir nadopunimo stvaranjem nove vrijednosti. Ta nova vrijednost bila je poljoprivreda – dobro isplanirana i u skladu sa znanjima i potrebama 21. vijeka. Ili smo barem tako mislili. Pa smo tako prvobitno „dobro isplanirali“ sadnju velike površine pod kulturom bijelog luka. Taj plan nikada nismo ostvarili jer smo se vremenom, novim znanjem i logikom, doveli do odustajanja od njega. I dalje učimo u hodu i postajemo polako sve bolji.

Istina je, ljudi traže sebe i svoju budućnost u gradovima, i to je globalni fenomen od kojeg nismo uspjeli pobjeći. Kao i mnoge sa ovih prostora, i mene je moj životni put prvobitno odveo u inostranstvo. Proveo sam nekoliko godina radeći u Belgiji, Slovačkoj i Sloveniji. Svaka ta profesionalna putešestvija ostavila je na mene dubok iskustveni utisak, koji me i danas usmjerava u životu, uključujući i želju za stvaranjem i ličnim ostvarenjem na selu. Mogu reći, da su mene podjednako izgradili kao čovjeka, i grad, i selo. Naše društvo treba oboje u zdravom stanju. Mišljenja sam, da niko ne može sebi priušti da kritikuje, ni one koji odlaze, ni one koji ostaju na selu, a da ne ponudi tim ljudima bolju alternativu. Istina je i da je selo danas mnogo više tradicionalna vrijednost o kojoj se olako načelno govori sa dozom prelesti, nego što prilike sa terena i mnoge neobrađene njive to zaista potvrđuju. Sreća u nesreći je, što je pandemija ogolila mnoge od zabluda, i da nas (ne)iskorištenost potencijala sela i poljoprivrede dijele od budućih praznih polica sa osnovnim životnim namirnicama i redova ispred istih. Strategija je ogledalo jedne kulture, a odluka koju ćemo donijeti o odnosu prema budućnosti sela biće velika i samo naša.

„Na selu sam prvenstveno potražio onaj u gradu vremenom izgubljeni mir.“


Želja nam je da Poljoprivredna zadruga „Zlatna polja“ pruži svoj skromni dopirnos, i pokaže svojim primjerom dobrobit poljoprivrede, i za dušu, i za džep. Jer, i jedno i drugo su neophodni za opstanak i razvoj mladog čovjeka i žene na selu. Ako nekoga inspirišemo da krene našim stopama, biće nam veliko zadovoljstvo, i spremni smo u tome pružiti svaki vid pomoći.

O kojoj proizvodnji je reč? Kako su nastala Zlatna polja?

„Zlatna polja“ osnovana su 2021. godine. U prvoj godini poslovanja, zadruga je zbirno zasadila 42.000 m² pod kulturama mrkve i krompira u opštini Glamoč, BiH. Opremili smo zadrugu linijom za preradu voća i proizvodnju voćnih namaza, primarno pekmeza, uz planirani otkup sirovine divljeg šipka od lokalnih berača. Sve je išlo po planu.
Onda nas je kao meteor oborila prerana smrt našeg prijatelja i jednog od osnivača zadruge. Ostali smo ogoljeni od mnogih ličnih zabluda, sa velikom prazninom u životu. U teškoj tišini se moralo dalje, zbog nas i zbog sjećanja na njega. I jesmo.
U pilot projektu, proizveli smo sadržajem u svijetu jedinstven pekmez od šipka, koji je ujedno pogodan i za dijabetičare (Tip 1 i Tip 2). Baš onakav pekmez, kakvim smo ga zajedno zamišljali kada smo osmišljavali ideju zadruge. U 2022. godini, u simbiozi našeg prvobitnog zajedničkog plana, zadruga je posadila po broju sadnica najveću plantažu šipka u Federaciji BiH i drugu po veličini u BiH/RS. U tekućoj godini u planu je kupovina dijela opreme za pakovanje pekmeza u ambalaže manjih gramaža. Tu aktivnost ćemo probati ostvariti putem projektnih aktivnosti.

selo Prijani

Kada se svi tehnički detalji stave po strani, sve se može sabrati u činjenicu, da smo uložili i dušu i tijelo u ostvarene rezultate, dobili i izgubili neočekivano, saznali da nema lakih prečica u zdravom biznisu, i da sve što treba da traje zahtjeva dobar plan, ali i neočekivana odricanja.

Da li je budućnost u proizvodnji hrane?

Stručnjaci predviđaju da ćemo u naredne tri dekade, zbog povećanja broja stanovnika planete, morati globalno povećati proizvodnju hrane za 30 ili 70%. Pazite, drastične su to statistike, gdje 1% čini razliku između sitosti i gladi za stotine hiljada zajednica, porodica, djece. Ogromna je odgovornost na vladama, ali i lokalnim zajednicama, koje će, kako u svijetu, pa tako i kod nas, imati značajnu ulogu u koordinaciji i pomoći poljoprivrednicima u prevazilaženju izazova proizvodnje hrane. Jasno je da će se još neko vrijeme nastaviti trend najveće potražnje za mesom i žitaricama. Uporedno s tim, rastom ekonomskog standarda, sve je osjetiniji i porast zdrave ishrane kao životnog stila, odnosno potreba za hranom iz organskog i ekološkog uzgoja. To su vrata ka prilici koju bismo trebali iskoristiti, obzirom da i dalje raspolažemo sa mnogo industrijski nezagađenog, plodnog zemljišta. Dobre primjere imamo i u komšiluku. Mađarska trenutno ima približno 100.000 hektara pod organskom proizvodnjom, a tome je prvenstveno doprinjela proaktivna politika podsticaja. Mi nemamo sadne površine jedne Poljske ili Mađarske. Ako pametno iskoristimo ono s čime raspolažemo, kvalitet će tržišno moći parirati kvantitetu, a prodaju proizvoda nadopunićemo prodajom novog iskustva kupcima. Sigurno je i da ćemo, zarad efikasnije poljoprivrede, morati prigrliti i automatizaciju – uključujući dronove i autonomnu mehanizaciju. U tome će veliku ulogu imati domaći naučno-tehnološki parkovi, u čemu Srbija već značajno prednjači u regionu. Potraga za novim hibridima, koji će biti otporniji na vremenske uslove, a koji će nastaviti da se mijenjaju, i plašim se ne u našu korist; takođe će predstavljati jedan od prioriteta. Velika je sreća da ovaj region raspolaže sa zavidnim poljoprivrednim institutima i stručnjacima, koji daju i sigurno će nastaviti davati veliki doprinos u toj potrazi.

selo Prijani

Jeste li se fokusirali na proizvodnju sirovina ili imate gotov proizvod?

Cilj naše zadruge je da zaokružimo proizvodni ciklus – od svježe ubrane sirovine do gotovog proizvoda. U tome smo  dijelom već uspjeli sa postojećom plantažom i opremom, a pred nama se nalazi period proširenja proizvodne linije i palete gotovih proizvoda, primarno sertifikovanih organskih voćnih namaza. Plan je proizvodnja sadržajem i ambalažom premium proizvoda, koji će kao takvi, parirati najboljim svjetskim voćnim namazima. Prilikom sadnje plantaže šipka, uporedno smo obezbjedili sadnice za naše buduće lokalne kooperante od kojih ćemo, Bože zdravlja, otkupljivati sirovinu u budućnosti. U ostvarenju zacrtanih ciljeva organske proizvodnje, veliku ulogu će imati lokalno stanovništvo i opština, ali i institucije koje su aktivne u pomaganju poljoprivrednicima, posebno povratnicima. Selo Prijani, koje je sjedište poslovne jedinice naše zadruge i plantaže, pripada jednoj od ekonomski najaktivnijih lokalnih mjesnih zajednica, uključujući opštine Glamoč, Drvar i Bosansko Grahovo. Prijani su i sjedište multifunkcionalnog zavičajnog doma, koji je najveći objekat takve namjene u Glamoču, i zajednica sa najvećim brojem obnovljenih kuća srpskog stanovništva u Glamoču koje je rat prinudio na rasejanje. Selo je privredno i socijalno aktivno, predstavljajući svojevrsni svjetionik pozitivnih primjera u jednoj od najsiromašnijih opština u BiH. Želja naše zadruge je što veći angažan lokalnog stanovništva u procesu stvaranja gotovog proizvoda – od poslova orezivanja na plantaži, upravljanja mehanizacijom i otkupa humusa, do učešća u planiranju i proizvodnji voćnih namaza. Opstankom sela, osiguraće se i neometan proces proizvodnje proizvoda koje zaista možemo podignute glave ponuditi svijetu. U tome će veliku ulogu nastaviti da ima Fond za izbjegla i raseljana lica i saradnju sa Srbima u regionu AP Vojvodine i Republički sekretarijat za izbjegla lica i migracije Republike Srpske, koji predstavljaju važan mehanizam za ostanak lokalnog stanovništva i razvoj poljoprivrednih aktivnosti. Pored svih društvenih kompleksnosti, na kraju mnogo toga zavisi od toga šta imate da ponudite tržištu, a naša je želja biti najbolji u onome što radimo.

sadnica Šipka

Kako i na koji način ste isplanirali prodaju i distribuciju Vaših proizvoda do potencijalnih kupaca?

Distribucija će biti primarno orijentisana ka hotelskim lancima u Evropi, sa planovima za proširenje na druga svjetska tržišta. Na nekim od tih tržišta već sada se mogu pronaći proizvodi iz regiona, što olakšava buduću prodaju jer svijet polako saznaje za kvalitet hrane s kojim raspolaže ovaj region. Do sada smo dobili zaista fantastične reakcije u pilot projektu, u kojem smo poslali uzorke našeg pekmeza na nekoliko relevantnih adresa.

Riječ je o vrhunskom proizvodu, koji je pogodan i za ishranu dijabetičara i djece, zbog velikog udjela hranljivih tvari, ali i svih onih koji vole sebe počastiti punim voćnim okusom, bez aditiva i bijelog šećera. Mogućnosti za kvalitetan nastup na tržištu su zaista velike. Primjera radi, udio vitamina C u pekmezu od šipka, veći je za četri puta od iste količine svježeg limuna, a predstavlja i blagi diuretik i laksativ. Nadam se da ćemo u bliskoj budućnosti ozvaničiti proizvodnju pekmeza, uz proširenje palete sa još nekoliko planiranih voćnih ukusa. Ukoliko sve bude po planu, kupci će uskoro imati priliku da konzumiraju naše proizvode širom regiona i EU.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Back to top button